Advanced kurs

Da bi se neko uključio u advanced trening iz psihodrame u okviru RAIP, potrebno je da je uspešno završio uvodni kurs iz psihodrame i akcionih tehnika, kao i intermediate kurs iz psihodrame, kao i da je prošao skrining za ulazak na sledeći nivo edukacije. Advanced trening sprovodi se u vidu blok nastave – svaka dva meseca, vikendom. Inetrmediate trening sastoji se od 10 trening susreta sa pojedinačnim celinama koje čine deo blok nastave, kao i boravka u isksutveno terapijskoj grupi jednom nedeljno i odlaskom na teorijsku nastavu, kao i individualne i supervizijske susrete. Nakon 10 trening susreta, organizuje se 11. susret u okviru kojeg dolazi do polaganja ispita za klinički nivo rada u psihodrami – psihodramskog savetnika/facilitatora.

Komisija za polaganje ovog ispita sačinjena je od 3 trenera. Osoba koja izlazi na ispit za psihodramskog psihoterapeuta mora da priloži:

  • psihodramski klinički rad (tema može da bude po izboru a u skladu sa kliničkim psihodramskim iskustvom koje je edukant imao do ispita) – koji se brani i evaluira ispred dvočlane komisije.
  • lični esej o ličnom razvoju i napretku tokom višegodišnje edukacije iz psihodrame iz ugla psihodramske teorije.

Kako izgleda ispit i odbrana kliničkog eseja Neophodno je da kandidat demonstrira solidno poznavanje dinamike grupnih procesa, psihopatologije, teorija ličnosti, te metoda i tehnika intervencija i interpretacija u psihoterapijskom radu. Takođe je neophodno da ostvari adekvatan koterapijski odnos i demonstrira zrelost u komunikaciji kako sa koterapeutom, tako i sa grupom i sa drugim članovima organizacije.Veoma je važno da u svom radu pokaže razumevanje u odnosu na etičke zahteve psihoterapijskog rada.

Potreban broj terapijskih i edukativnih psihodramskih sati za završavanje naprednog kursa iz psihodrame je 220 sati. Od toga, neophodan broj sati ličnog psihoterapijskog iskustva je 100, a edukativnih (trening sati) 120. Takodje deo edukacije predstavlja prisustvovanje na 20 teorijskih celina (predavanja), što je još dodatnih 63 sati teorije koji se stiču u okviru srednjeg kursa edukacije iz psihodrame.

Potrebno je i minimum 80 sati psihodramskog praktičnog iskustva u radu sa kliničkom populacijom koji mora biti superviziran. Isto tako, minimalan broj sati supervizije koji je potreban za sticanje zvanja psihodramskog savetnika/facilitatora grupe je 80, od kojih je 40 sati direktne supervizije i 40 sati indirektne supervizije, koja se sprovodi grupno i individualno (tih 40 sati se rasporedjuje pola pola – 20 sati grupne i 20 sati individualne supervizije). Direktna supervizija se odnosi na primenu psihodramskih tehnika u matičnoj grupi pod direktnom supervizijom edukatora/trenera. Indirektna supervizija se sprovodi individualno i grupno, a odnosi na samostalnu primenu psihodramskih tehnika u individualnom i/ili grupnog kontekstu preko protokola sa supervizorom. Edukanti biraju supervizore s liste predloženih supervizora.

Program treninga advanced kursa iz psihodrame

  • Grupna dinamika u kliničkom psihodramskom setingu I
  • Grupna dinamika u kliničkom psihodramskom setingu II
  • Psihodramski rad sa maloletnim delikventima
  • Gubici, tugovanje, žalovanje i psihodrama
  • Psihodrama i trauma
  • Psihodrama i rad na snovima i fantazmima
  • Transgeneracijska psihodrama
  • Psihodramski rad sa malom, srednjom i velikom grupom – klinički kontekst
  • Psihodrama u radu sa apstraktnim sadržajima (odnos prema smrti, pitanje smisla, izolacija, osećaj usamljnosti) – Aksiodrama
  • Završavanje i evaluacija grupe
  • Ispit i feedback polaznicima advanced kursa

Program teorije advanced kursa iz psihodrame

  • Fuksova i Bionova shvatanja o grupnoj terapiji
  • Teorija objektnih odnosa 1 (Melani Klajn)
  • Teorija objektnih odnosa 2 (Vinikot)
  • Screening – selekcija i sastavljanje grupe (indikacije i kontraindikacije za klinički setting u psihodrami)
  • Klinički setting u psihodrami
  • Početak grupe – dinamika grupa na početku
  • Faza prorade u grupi
  • Uvid u psihoterapiji i psihodrami
  • Intervencije u psihoterapiji i psihodrami (postavljanje pitanja, stimulisanje člana ili čitave grupe, traženje informacija u grupi, potvrđivanje, interpretacija, konfrontacija, „ovde i sada“ …)
  • Završavanje grupe
  • Psihodrama u radu sa neurotskim poremećajima 1 (fobije, panični poremećaj, generalizovani anksiozni poremećaj, socijalna anksioznost)
  • Psihodrama u radu sa neurotskim poremećajima 2 (poremećaji raspoloženja, npr. depresija)
  • Psihodrama u radu sa psihosomatikom
  • Psihodrama u radu sa psihotičnim poremećajima
  • Psihodrama u radu sa poremećajima ličnosti 1 (histerionični i narcistični poremećaj ličnosti)
  • Psihodrama u radu sa poremećajima ličnosti 2 (granični poremećaj ličnosti)
  • Psihodrama u radu sa traumom i gubicima
  • Psihodramska analiza snova
  • Psihodrama u radu sa decom i adolescentima
  • Teorija sistema u psihodrami (rad sa genogramom + transgeneracijski rad)
  • Istraživanja u psihoterapiji

Dodatni zahtevi za zvanje psihodramskog psihoterapeuta

  • Minimum 40 sati iskustva na individualnoj psihoterapiji a po potrebi /proceni trenera je moguće zahtevati i dodatne sate.
  • Izlaganje najmanje dva teorijska rada na konferenicijamama, skupovima koji su vezani za oblast psihoterapije (jedan od ta dva skupa može biti RAIP konferencija)
  • Aktivno učešće u radu orgaqnizacije na promociji psihodrame.
  • Ukoliko su edukanti stekli zvanje VI stepena stručne spreme ali na fakultetima koji nisu humanističke orjentacije i ne poseduju znanje iz psihologije, moraju priložiti dokaz o položenoj propedeutici –koja predstavlja nadoknadu teorijskog znanja neophodnog za budući terapijski rad.